1,2,3,4....Hey ho let's go!!!!
26.08.2006., subota
Dosada!!!!
|
bilo mi je dosadno pa sam napravil dvije slikice u photoshopu!!!!: Ovak bi trebala izgledati Hrvatska zastava:   A bilo bi dobro da postoje ovakve starke:  |
06.07.2006., četvrtak
"CBGB"-mijesto na kojem ramonesi počinju svirati kao prdgrupa najgorem new york-škom bendu!!!
|
Početak 70-ih u New Yorku nije bio nimalo optimističan. Za veliku većinu to je bio centar sirotinje, nasilja i moralnog rasula u kojem se našla Amerika nakon prvog ratnog poraza u svojoj povijesti. Vijetnamski veterani su, za razliku od svojih očeva i djedova, bili žigosani kao gubitnici, a upravo je ulica Bowery u New Yorku bila mjesto gdje je ta traumatizirana skupina otpadnika pronašla kakvo-takvo utočište. Naravno, kvart je bio pun i bivših zatvorenika, otpuštenih pacijenata iz mentalnih ustanova, alkoholičara i narkomana. CBGB je otvoren u prosincu 1973. na uličnom broju 315. Vlasnik Hilly Kristal, 42-godišnji bivši marinac imao je želju napraviti klub u kojem će se svirati, njemu omiljena, country glazba (CBGB je skraćenica od Country Blue-Grass Blues), no stvari su krenule u sasvim drugom smjeru. Urbano okruženje u raspadu koje je smrdjelo na mokraću i rigotinu izrodilo je nešto što je kasnije nazvano punk. Ni sam CBGB nije bio u boljem stanju, Kristal nije mogao nikako odagnati smrad iz kluba, a osim toga, čak je i njegov pas veliku nuždu najradije obavljao na bini kluba. 'New York Dolls su bili krivi za sve', izjavio je Dee Dee Ramone jednom prilikom, 'oni su svirali u Mercer Arts Centru, koji su ubrzo bageri poravnali sa zemljom, a isto se dogodilo i s Dollsima, koji su same sebe dotukli drogom i alkoholom. Posljedica svega je bila da je svaki čudak u gradu osnovao svoj bend, a čudaka je bilo puno. Dollsi su se raspali, a ta hrpa luđaka je trebala scenu.' Prvi freakovi koji su kročili u CBGB bili su Tom Verlaine i Richard Hell iz benda Television, koji su samo bacili letimični pogled s ulaza i rekli: 'OK, svirat ćemo ovdje.' Nedjelja, 31. ožujka 1974. bila je prva punk večer u CBGB-u, a zamalo je bila i posljednja. Kristal je angažirao Television, za koji je rekao da je vjerojatno najgori bend koji je ikad čuo u životu. Dečki iz Televisiona su, pak, iznenadili Kristala time što su dovukli predgrupu po imenu The Ramones. Joey (Jeff Hyman), Johnny (John Cummings), Dee Dee (Douglas Colvin) i Tommy (Tommy Erdelyi) su uzeli zajedničko prezime Ramone. Svi odrasli u sirotinjskom Queensu, bili su rođeni njujorški otpadnici, pogotovo dvometraš Joey i Dee Dee koji su postali lokalni dileri, kako bi namirili vlastitu potrebu za drogom. Kad nije bilo love i droge, često su se odavali svojoj 'prvoj ljubavi', snifanju ljepila ili benzinskih isparavanja iz kanistara. Svirali su 15 minuta, a prisutni su u čudu gledali četiri frika u crnim kožnim jaknama kako sviraju distorzirane dvominutne verzije surf pjesama, dok su naslovi istih bili 'Now I Wanna Snif Some Glue' i 'Beat On That Brat'. Kristal je rekao da su bili čak gori od Televisiona. Ramonesi također nisu bili impresionirani klubom, Dee Dee je kasnije u jednom intervjuu rekao: 'Nije tu bilo nikakvog glamura, mjesto je bilo puno štakora i miševa. Osim toga, morali smo paziti da ne stanemo u govna koja su bila na bini, CBGB je bio smrdljiva rupčaga, a najviše od svega je smrdio onaj vlasnik Hilly Kristal, koji se valjda nikad u životu nije okupao. Nakon prvog nastupa smo rekli da tamo više nikada nećemo kročiti nogom. Nakon toga smo samo te godine tamo svirali 22 puta.' Uskoro se pročulo da se u CBGB-u događa nešto što se ne može čuti, vidjeti i doživjeti ni na jednom drugom mjestu u New Yorku. Bendovi i muzičari su osim lokalnih propalica uskoro postali i publika i izvođači, ukratko okupljalište gdje se stvari događaju bez scenarija. Krajem svibnja 1975. klub postaje lokalni fenomen, a uskoro ga otkriva i stara garda njujorške scene poput Reeda, Calea, Iggyja Popa, Ginsberga i Linde Ronstadt (koja je svojevremeno istrčala iz kluba nakon dvije pjesme Ramonesa). U lipnju 1975. Kristal diže ugled klubu i organizira The Top 40 Unrecorded New York Bands Rock Festival (Rock festival 40 najboljih njujorških demo bendova). Među inima, svirali su Patti Smith, Blondie i Talking Heads. John Cale tada uočava Patti i postaje producent njezinom prvom albumu 'Horses' koji izlazi iste godine, dok Ramonesi i Blondie svoj prvi album objavljuju 1976. godine. Television izdaju 'Marquee Moon' u vlastitom aranžmanu 1977, a iste godine se na tržištu pojavljuje i prvi album Talking Headsa. CBGB ulazi u legendu kao rasadnik nove scene, koja je još uvijek previše divlja da bi napravila veći uspjeh u SAD-u, izvan granica Velike Jabuke, ali zato Europa, u kojoj je tih godina punk pokret na vrhuncu, širom ot vara vrata. Ono što je najveća odlika CBGB-a jest to što je, bez obzira na uspjeh bendova, taj klub i dalje bio mjesto izlaska njihovih aktera, koji su mu svakako dali neizbrisiv pečat. Ona izlizana fraza: 'Očekuj neočekivano' bila je svake večeri na djelu ulici Bowery na broju 315. Upravo su se ondje Ramonesi popišali u pivo Johhnyju Rottenu iz Sex Pistolsa, kad su ovi boravili u New Yorku. Connie, ljubomorna djevojka Dee Deeja Ramonea, skoro je svaku večer šamarala potencijalne udvaračice svojem dečku, ili bi ih u najblažem slučaju gađala bocom, a nije bila rijetka situacija kad je obračun završavao na ulici ispred kluba. Dee Dee je jednom prilikom stavio kovanicu između prstiju kako bi izrezao Connie s kojom se i sam znao tući šakama na šanku. Unatoč svemu, njihova veza je promatrana kao velika romansa. Plakati i obavijesti su se lijepili po unutrašnjosti kluba, a Hilly Kristal je krajem 80-ih primijetio da mu se klub smanjuje jer se stari plakati nisu skidali od kad je CBGB počeo s radom, pa je na nekim mjestima sloj papira bio debeo i do jedan metar. Negdje u tom razdoblju počinju i preuređenja, ali ona nisu bitno promijenila prvobitni izgled mjesta koje je odavno dobilo kultni status, jer i poslije 70-ih u rock svijetu vjerojatne ne postoji niti jedan bend koji se nije popeo na stage u ulici Bowery, a demo sceni New Yorka CBGB nikad nije zatvorio vrata. Hilly Kristal je i dan danas 'boss' CBGB-a. U 32 godine neprekinutog rada sirotinjska i problematična četvrt u kojoj se nalazi klub polako je promijenila svoje lice, niknuli su skupi hoteli u susjedstvu, a usporedo s time se počela doseljavati i bogatija klijentela. Apsurd je nastao onog trenutka kad su zbog novog urbanog plana nametnuti i viši standardi ugostiteljskih objekata u Bowery streetu, a CBGB se našao na meti kao mjesto koje se ne uklapa u novu sliku, pogotovo zato što je vlasnik ustrajno držao niske cijene piva i alkohola. Zvuči vam poznato? Ako u budućnosti i postane muzej, bit će to sterilan prostor u kojem je život odavno zamro, a ako ne, možda dobije i mramorni WC. |
28.06.2006., srijeda
dee dee ramone
|
Nemam kaj za pisati pa bum stavil slike jednog i jedinog: |
23.05.2006., utorak
DURANGO 95
 No da,u subotu smo bili predgrupa psihomodo popu pa baš nemam o čemu puno pisati jer svi sve znate!!! ova slika je slikana mobitelom pa se dobro ne vidi,a dok nabavim ostale bum ih stavil gore!!!!! |
16.05.2006., utorak
NAŠ ZNAK Neznam kak vam se čini,ali meni je u školi bilo dosadno pa sam izmišljal naš znak i došel na ideju pa sam crtal dva sata i doma to napravil u photoshopu,molim vas da komentirate ovaj znak i govorite dali neke treba promijeniti.ako bu neko neke trebal u photoshopu samo nek mi pošalje mail ili več nekak drukčije!!!!!!!! |
08.05.2006., ponedjeljak
U.S.A.
 Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD ili engleska USA (United States of America) je savezna republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Pacifičkog oceana na zapadu. Graniče na kopnu s Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu, dijeli morsku granicu s Rusijom na zapadu, i posjeduje skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo Amerikancima. Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija 1776 godine kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost. Povijes sjedinjenih američkih država Kolumbo je 1492. doplovio do Amerike i tako započeo europsku kolonizaciju. Na području današnjeg SAD-a živjelo je tada oko 1.5 milijuna Indijanaca. Do prve polovice 18. stoljeća osnovano je 13 kolonija na Istočnoj obali. Broj stanovnika do 1775. iznosi već oko 2.5 milijuna. Sukobljavanje francuskih i britanskih interesa dovelo je do niza ratova koji kulminiraju Sedmogodišnjim ratom (1756.-1763.) koji završava pobjedom Velike Britanije. Neugrožene od Francuza i Indijanaca, kolonije postaju sve manje ovisne o matičnoj zemlji, a 1775. počinje Američki rat za neovisnost. [[4. srpnja] 1776. Kongres je objavio Deklaraciju neovisnosti. Amerikanci pod zapovjedništvom Georgea Washingtona 1781. konačno pobjeđuju britansku vojsku. Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Američkim Državama. 1787. usvojen je Ustav, a G. Washington izabran je za predsjednika (1789-97). Za predsjednika Thomasa Jeffersona (1801-09.) SAD je značajno povećao teritorij kupnjom 1803. Louisiane od Francuza. Pomorsko suparništvo s Velikom Britanijom kulminiralo je ratom (1812-14). Florida je kupljena od Španjolaca, a aneksija Teksasa 1845. izazvala je rat s Meksikom (1845-48) nakon čega SAD povećava teritorij New Mexicom i Kalifornijom, proširivši se do Tihog oceana. Razlike između industrijskog Sjevera i poljoprivrednog Juga sve više jačaju, a kulminiraju izborom Abrahama Lincolna, protivnika ropstva, za predsjednika 1860. Južne države se otcjepljuju i osnivaju Konfederaciju te počinje Američki građanski rat (1861-65). Ropstvo je ukinuto 1863., a rat završava pobjedom Sjevera ujedinenog u Uniju. 1867. SAD kupuje od Rusije Aljasku za 7.2 milijuna dolara. U tri desetljeća nakon građanskog rata SAD postaje prva industrijska sila svijeta. Nakon rata protiv Španjolske (1898.) anektirala je Havaje, Puerto Rico, Filipine i učvrstila se na Kubi. Predsjednik Theodore Roosevelt intervenira u cijelom nizu država Latinske Amerike. Otvaranjem Panamskog kanala 1914. SAD postaje istaknuta svjetska sila sa stanovništvom koje je, velikim useljavanjem, naraslo na 92 milijuna. U 1. svjetskom ratu SAD je isprva neutralan, ali 1917. ulazi u rat te doprinosi pobjedi Antante. Za predsjednikovanja Woodrowa Wilsona (1913-21) SAD ima odlučnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu. 1929. izbija Velika gospodarska kriza (1929-39), koju ublažava presjednik Franklin Delano Roosevelt (1933-45) politikom New Deala. Sa zemljama Latinske Amerike uspostavljeni su dobrosusjedski odnosi, evakuirani su Haiti, Nikaragva i Kuba, priznata je neovisnost Filipina. SAD je u 2. svjetskom ratu isprva neutralan, ali nakon napada imperijalnog Japana 1941. ulazi u rat protiv sila Osovine u Europi i na Pacifiku. Baca atomsku bombu na Japan i prisiljava ga na kapitulaciju. Bitan je čimbenik stvaranja NATO-a (1949). Zaoštravaju se odnosi sa SSSR-om (Hladni rat). SAD pomaže Južnu Koreju u Korejskom ratu (1950-53). Kubanska kriza izbija 1962. U srpnju 1969. američki astronauti spuštaju se na Mjesec. U šezdesetima i sedamdesetima dolazi do američke vojne intervencije u Vijetnamu i u Dominikanskoj Republici. Od 1994. SAD se angažira u rješavanju sukoba na prostoru bivše Jugoslavije; potkraj 1995. posreduje u zaključenju Daytonskog sporazuma. Nakon raspada SSSR-a SAD postaje jedina svjetska velesila. Godine 1992. vojno intervenira protiv Iraka (Zaljevski rat) nakon iračke okupacije Kuvajta. Godine 1999. predvodi NATO-ve napade na SR Jugoslaviju radi rješenja Kosovske krize. George Walker Bush izabran je za predsjednika 2001. i 2004. Nakon terorističkog napada Al Qaide 11. rujna 2001., SAD vojno intervenira u Afganistanu. 2001. SAD i saveznici pokreću tzv. Rat protiv terorizma pod imenom operacija Trajna sloboda. 2003. kreće operacija Iračka sloboda - invazija na Irak. Saveznici okupiraju Irak, ali bivaju uvučeni u mukotrpan gerilski rat sa iračkim gerilcima. Sredinom 2000-ih SAD ostaje predvodnik NATO-a, održava vojnu prisutnost u više država (Japan, Južna Koreja, Bahrein, Katar, Njemačka i dr.) te ratuje u Afganistanu i Iraku.  |